Postoji jasna analogija organizacije koja uci sa fudbalom: kako lopta cirkulise u fudbalu? Ne pomjera se linearno ili sekvencijalno. Kretanje lopte u fudbalu se radja iz igre igraca na terenu. Ono je determinisano na tom mjestu („ovdje i sada“), bazirano na direktnom iskustvu i pokusajima i greskama.
Ovaj interaktivni proces je analogan kako se znanje ogranizaciono kreira u japanskim kompanijama. Kreiranje organizacionog znanja je isto toliko tjelesno iskustvo i pokusaji i greske koliko je i misaono modeliranje i ucenje od drugih.
Ucenje o ljudskom znanju je staro koliko i sama ljudska istorija. Još od stare Grčke.
Biznis organizacija ne samo da posjeduje znanje vec ga i stvara. Postoje dvije vrste znanja: eksplicitno i implicitno.
Eksplicitno znanje: gramaticke tvrdnje, matematicki izrazi, specifikacije, manuali, itd.. Ovo znanje se moze prenositi izmedju individua formalno i lako.
Implicitno znanje (tacit knowledge): to je licno ili personalno znanje ugradjeno u individualno iskustvo i sadrzi nevidljive faktore kao sto su licna vjerovanja, ocekivanja i sistem vrijednosti.
Interakcija izmedju ove dvije forme znanja je kljucna dinamika kreiranja znanja u biznis organizaciji.
Japanske kompanije su posebno dobre u stvaranju inovacija kontinuirano i spiralno. Najmanje 50 godina unazad japanske kompanije su poslovale u uslovima gdje je jedina izvjesnost bila neizvjesnost (samurai principle).
Odlomak iz PhD S.V.
